Kulturna baština u Općini Lasinja usko je vezana uz djelovanje Crkve, što se može vezati i uz činjenicu da su svećenici bili osobe od povjerenja te iznimni autoriteti i pokretači društvenog života. Među njima se posebno ističe vlč. Antun Klasinc, podrijetlom Slovenac, koji je u Lasinji osnovao pjevački zbor sv. Cecilije, limenu glazbu te inicirao osnivanje vatrogasnog društva, čiji je bio i prvi predsjednik. Djelovanje pjevačkog društva i limene glazbe razvilo se tijekom godina u kulturno umjetničko društvo, koje danas nosi ime vlč. Antuna Klasinca. KUD djeluje kao neprofitna udruga građana posvećena očuvanju nematerijalne i materijalne kulturne baštine lasinjskog kraja i  nositelj je kulturnih zbivanja. Posebno su važni kulturni i društveni događaji, božićni koncert „Narodil nam se kralj nebeski“ i manifestacija „Pokuplje u srcu Lasinje“. Unutar KUD-a djeluju dječja i odrasla sekcija, koje se mogu pohvaliti odličnim kritikama na smotrama i nastupima.

Tijekom Domovinskog rata na području općine uništene su tradicionalne drvene kuće, kao i ostala kulturna dobra. Kako bi se očuvala sjećanja na tradicijsko graditeljstvo, Općina je realizirala projekt izgradnje i uređenja tradicionalne drvene kuće, u kojoj je smješten etno muzej. U muzeju su izloženi primjerci muške i ženske narodne nošnje te tradicijski namještaj i upotrebni predmeti. Brigu o muzeju te o njegovoj zbirci vodi KUD, a muzej se otvara zainteresiranim posjetiteljima na zahtjev.


Lasinjska kultura

Na području općine postoje arheološki nalazi koji upućuju na naseljenost od početka  bakrenog doba (eneolita). Prema arheološkom lokalitetu eponimno je nazvana Lasinjska kultura, a datira iz vremena između 4300. i 3950. godine prije Krista. Lasinjska kultura je nedvojbeno starija i od poznatije vučedolske i kostolačke kulture te je i zbog te činjenice vrlo zanimljiva za arheološka istraživanja.
U Arhivi Arheološkog muzeja u Zagrebu čuvaju se podaci o arheološkim lokalitetima na prostoru općine Lasinja. Za položaj Gradišće (Gradište) koji je smješten u zaseoku Britveci, na samom rubu šume, Vjekoslav Dukić navodi da je naseljen tijekom kamenog i željeznog doba (Spis br. 142/1928). Na tom je položaju navedeni učitelj vodio manja istraživanja, međutim nepoznato je mjesto i okolnosti istraživanja, kao i smještaj nalaza. U zaseoku Britveci, na njivi Ivana Britveca pronađen je jedan ulomak keramike grube frakture ukrašen urezivanjem. Na položaju Talijanovo brdo manja nestručna istraživanja (na žalost također ne postoji dokumentacija o položajima sondi) provodio je Vjekoslav Dukić tijekom 1928. i 1929. godine. Tom prilikom pronađen je uglavnom materijal koji pripada lasinjskoj kulturi, kao što su razni ulomci keramike te kamene građe uglavnom bakrenodobne (lasinjske) kulturne pripadnosti, iako ima i nalaza vučedolske kulturne pripadnosti. Danas pouzdano raspolažemo sa 16 lokaliteta lasinjske kulture.